Sansigot Šipun (foto: Julio Frangen

Vrbnička žlahtina Krka je prvo vino koje će se najviše sjećati kada pitate što piju s nekim od otočkih specijaliteta. I najčešće! Ali priča se polako nastavlja i širi, zahvaljujući prvenstveno njoj Ivica Dobrinčić, svojevrsni vinski arheolog, diplomirani agronom koji se nakon povratka u Vrbnik iz jedne studije u Zagrebu najprije posvetio rasadniku, a zatim proizvodnji vina. Dobrinčići već generacijama posjeduju vinograde, i ne čudi što je Ivica odlučio proizvoditi smrekovu jaja - uglavnom autohtone obalne sorte, koje su zahtijevale obnavljanje starih vinograda i sadnju novih, a proizvodnja vina je nametnuta kao logičan nastavak. Obnova starih sorti je definitivno poslovna komparativna prednost, a kada joj dodate nevjerojatan osjećaj da u svijetu možete držati posljednji lonac u ruci, koji osim grožđa i vina, priča priče o vremenu i ljudima koji su ga hranili - nije ni čudo što Dobrančić objašnjava posao kojom se upravlja čitava porodica.

Vino u kuhinji: Ivica Dobrinčić (Foto: Julio Frangen)

Organizirano Abeceda finih grickalica, kao dio projekta Vino u kuhinjiU zagrebačkom restoranu Kuzma predstavljene su tri sorte, gdje sve više vitla odlučuje posjetiti otok Krk. Osim komercijalnog uzgoja i proizvodnje Krčkog žlahtina, u vinskom podrumu Szipun Ivica Dobrinčić, vina se proizvode od starih sorti iz zaborava: sansigota (crno susam) i trobojne.

Žlahtina Šipun tri puta za redom s najboljom meduzom i ubraja se među najbolja bijela vina hrvatskog 15-a i odlikuje se svojom dugovječnošću, lakoćom i mirisom. Tako sam očekivao više od svježeg Žlahtine iz 2018.ali osim citrusa na nosu i mineralnosti u ustima, karakteristične za ovu vrstu, čak i nakon dvije ili tri pizze sa pizzom iz kuhinjske kuhinje, osjećaj ravnodušnosti se nije promijenio. Zato godinu dana starija serviran sa pitom od plave ribe bio je hit: boja jagode zelenkastog izgleda dala je sugestiju da bi osim mirisa u mirisu bili i travnjaci, ali i gusto voće, posebno breskve, a na nepcu umjereno slano, suho i vrlo osvježavajuće . Niska kiselina, ugodna i ukusna, odlična za vruće ljetne dane.

Sada sa osmehom na licu, pažljivije sam pogledala etiketu, kao da sam narezala na određeno mesto u kome je stilizovano - Šipun, ili ruže koje se zovu starim Vrbničanima, i tako su nazvali dio svog mjesta.

Vino u kuhinji: Ivica Dobrinčić i vino Šipun (Foto: Julio Frangen)

Sa starim sortama najčešće ne znate za „obična“ vina
su nekako divlji i nepredvidivi, pa je Dobrinčić istraživao kako su to radili naši stari i od Trojišćina proizveli su neprozirne svetlije boje, delimično macerirane i moćne alkohole 11,5%. To su pasmine koje su se nekada kuhale na otoku Susku, gdje je ova grožđa sušena, jer je dobra za konzumaciju, a njeno porijeklo je još uvijek neodređeno i nekako je ostalo izvan vidokruga i interesa vinarija. Zahvaljujući Ivicevom entuzijazmu, tri četvrtine polako, ali sigurno postaje sve više i više ozbiljno vino s Kvarnera i s pravom se pretvara da se istiskuje među prvih pet ljetnih vina, a pokazao se i kao dobar partner s domaćim lukama sa šparogama i pršutom.

Vinograd u kuhinji: Hippopotamus troslojni opolo (foto: Julio Frangen)

Sa tridesetak, Dobrinčić promovira već petnaest godina Sansigot,
sorta koja je nekada rasla na svim kvarnerskim otocima: Cresu, Lošinju, Unijama, Srakanima, Iloviku, Krku, a posebno je povezana sa Suskom, pješčanim otokom na Jadranu gdje je 80% površine nekada bilo pod vinogradima, pa su ga zvali plutajući vinograd. Sušćan, kako je sansigot nazvan stanovnicima Susaka bio rasprostranjen zbog sposobnosti da raste na pjeskovitom tlu. Niski alkoholi i očaravajuće cvjetne arome i mirisi šumskog voća sansigota s okusima maline i soka glavne su karakteristike Šipunske sansigote iz 2016-a, vina ugodne dugovječnosti do srednje do srednje. Zbog male količine 2.000 boca godišnje, ovo zanimljivo vino se ne zadržava malo duže u bocama jer je to vintage 2015. vrlo brzo rasprodano. S jedne strane, vrlo je suha, as druge strane slabo je upakovana i lako se spaja s različitim jelima i jelima - kuhar khan Dejan Davidović ga je zalupio jagnjećim kotletima pripremljenim u crnom vinu s rimskim rezancima kao prilog, što se pokazalo vrlo dobrim. izbora. A i
desert u obliku čokoladnog pralina s octom potvrdio je jednostavnost spajanja s raznovrsnom hranom ...

Sansigot je proglašen jednim od najboljih hrvatskih restorana na sjevernom Jadranu.

Na kraju, Dobrinčić je spomenuo i neke druge sorte koje će vjerojatno biti vraćene u život u doglednoj budućnosti, tako da su tako zbunjene, razvratne, hvalisane, dragan, mahovina, kamen, sova, maslačak, truba, volar, paprikaš ... čekaju bolje dane . Znajući da Ivica Dobrinić ne bi bio iznenađen da ga uskoro vidi!