Izložba "Industrijska baština Hrvatske: nasleđe kao razvojni resurs ekonomski", koji govori o zaštiti uglavnom napuštena i zapuštena industrijske baštine u bivšoj industrijskim centrima Hrvatske, kao i njihove moguće rehabilitacije, otvorena je u ponedjeljak navečer u zagrebačkom Muzeju Mimara.

Izložba predstavlja pregled palete industrijskih postrojenja napravljenih u Hrvatskoj u 19-u. i 20 stoljeća, a podijeljen je u pet sekcija, obratio Zagreb Paromlin - spomenika kulture na simbole zanemarivanja, Metropolis - kompleks skladišta luke Rijeka, BATA / Borovo kompanije Grad, industrijske baštine grada Siska i industrijske baštine Osječko - baranjske županije.

Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture organizovali izložbu povodom Dana europske baštine u Hrvatskoj 2015. godine, i imajući u vidu da su sve ove biljke arhitektonskim i inženjerskim podvige svog vremena, a ponekad su i razvoj zamajci svojih lokalnih zajednica, da li je izlaz je u njima u međuvremenu prestala i većina njih odavno su prepušteni zubu vremena i neizbježan kolaps.

Izložbu je otvorio ministar kulture Berislav Šipuš, složili su se da nudi pravo objašnjenje riječ baštine, kada je u pitanju kulture, ali i ističe da je to "nasleđe koje se vezuje i pozvao na odgovornost."

"Znamo mnogih projekata koje će evropskih fondova i da će značiti revitalizaciju tih objekata koji svjedoče o povijesti naše zajednice i da bi mogao biti krupnog kapitala", rekao je Šipuš.

Direktor muzeja Mimara Tugomir Lukšić prisjetio se da je 1985 pokrenuo događaj Dani evropske baštine. koja je porasla i rasla u isto vreme kao i proces stvaranja i širenja Evropske unije. On je dodao da je Hrvatska opšti evropski projekat za zaštitu kulturne baštine pridružio tačno 20 godina i istakao da je ova izložba "suočava sa sudbinom, nudeći sistematski i koncizan vrednovanje način naše industrijske baštine i mogućnosti očuvanja rješenja trajnog očuvanja."

istoričar umjetnosti i stručni savjetnik u Ministarstvu kulture Krešimir Galović je rekao da je izložba naslov nastoji da problematizuje baštine kao važan ekonomsko-razvojni resurs, sa osnovnim pitanjem kako za revitalizaciju spomenika i učiniti ih ekonomski samoodržive i profitabilan.

"Kulturna baština treba pristupiti kao važan faktor da se pozitivni procesi razvoja revitalizacije može doprinijeti ekonomskom razvoju, otvaranju novih radnih mjesta i, na kraju, poboljšanje života lokalne zajednice", zaključio je Galović.

(Hina)